Polovna vozila
Zbog čega se ne prolazi na tehničkom pregledu
Zbog kakvih oštećenja i nedostataka kontrolori na tehničkim pregledima neće overiti ispravnost vašeg vozila, osim ako ne odete kod nekog „Žmurića“. Evo šta sve da proverite i kako da što bolje pripremite vozilo za tehnički pregled
Po našim propisima, tehnički pregled putničkih vozila obavezno se radi jednom godišnje i uglavnom košta oko 6.000 dinara, što je više nego bilo gde u okruženju. To nije najveća, ali jeste jedna od najvećih stavki koje vlasnik vozila svake godine mora da plati da bi mogao da produži registraciju, pa ne bi bilo dobro da na kontrolu ispravnosti odete nepripremljeni. U ovom tekstu navodimo zbog kakvih oštećenja i nedostataka kontrolori na tehničkim pregledima verovatno neće overiti ispravnost vašeg vozila, osim ako ne odete kod nekog „Žmurića“ i ne počinite krivično delo davanja mita. To vam, naravno, nećemo savetovati ali hoćemo da podsetimo na to šta sve treba da proverite i kako da što bolje pripremite vozilo za pregled.
Redovan servis
Mudro bi bilo da pre tehničkog, posetite svog majstora, dovezete mu automobil na redovan servis i zamolite da vam proveri kočnice, pneumatike, sistem oslanjanja, svetlosnu signalizaciju i da putem dijagnostike utvrdi da li ima prijavljenih grešaka koje bi trebalo otkloniti. Ukoliko se taj posao uradi kako treba, velika je verovatnoća da će i na tehničkom pregledu vaše vozilo biti ocenjeno kao ispravno.
Ne čekajte poslednji dan
Nemojte da čekate poslednji dan za tehnički pregled vozila jer to možete uraditi čak 30 dana pre isteka registracione nalepnice. Ako iskoristite ovu mogućnost, imaćete dovoljno vremena da otklonite eventualne neispravnosti i nećete doći u situaciju da morate da upravljate vozilom čija je registracija istekla, ili da plaćate šlepovanje. Inače, vožnja automobila čija registraciona nalepnica više ne važi, vrlo lako se otkriva putem sistema za video-nadzor saobraćaja, tačnije pomoću kamera za nadgledanje. Visina kazne zavisi od toga pre koliko vremena je nalepnica istekla i naravno koliko često ste s takvim vozilom pozirali pred kamerama.
Pranje pre pregleda
Prljava vozila sa kojih se ne mogu pročitati sve neophodne oznake, ili se ne vide dobro eventualna oštećenja ili korozija, neće moći da prođu tehnički pregled. Zato, pre nego što dođete na kontrolu tehničke ispravnosti operite vozilo i ako treba dospite tečnost za pranje stakala.
“No pasaran”
Ovo su nedostaci i neispravnosti zbog kojih kontrolori na tehničkim pregledima imaju instrukciju da vrate vozila, odnosno da ih proglase neispravnim:
- Neispravni svetlosno signalni uređaji (polomljen far, stop svetlo ili migavac)
- Neispravni uređaji za zaustavljanje
- Neispravni uređaji za upravljanje
- Nečitljiva ili oštećena identifikaciona oznaka na vozilu (broj šasije)
- Nečitljiva kodna oznaka motora
- Izduvani ili usled starosti ispucali pneumatici sa dubinom šare manjom od propisanih 1,6 milimetara za letnje, odnosno četiri milimetra za zimske
- Prljavo ili neuredno ofarbano vozilo (boja krila, vrata ili haube različita od osnovne boje)
- Neispravni brisači ili prskalice stakala
- Nekompletna obavezna oprema u vozilu (bezbednosni trougao, reflektujući prsluk, uže ili poluga za vuču, komplet za pružanje prve pomoći i rezervni točak, ili kit za krpljenje pneumatika)
- Više manjih ili jedna veća pukotina na vetrobranskom staklu sa tendencijom daljeg širenja
- Vidno mehaničko oštećenje karoserije (dubinska korozija)
- Nema važećeg uverenja o prepravci vozila (zalepljene folije na stakla, zamenjen motor, ugrađena led svetla, ugrađen TNG ili CNG uređaj, tahograf, ili kuka za vuču),
putem kontakt formulara
Info
Opasan otpad i dalje izvan kontrole: Srbija bez sistema, Zakon bez rešenja
Nakon objavljivanja izveštaja o Nacrtu Zakona o upravljanju otpadom, Udruženje autoservisi Srbije izdalo je saopštenje za medije koje objavljujemo u celosti
Posle objavljivanja Izveštaja o sprovedenoj javnoj raspravi za Nacrt Zakona o upravljanju otpadom, postalo je jasno da veliki broj predloženih izmena i primedaba nije prihvaćen. Među odbijenim su i predlozi Udruženja autoservisi Srbije, usmereni na rešavanje problema opasnog otpada koji nastaje u motornim vozilima, a generiše se u našim radionicama.
– Sve ono što smo predložili zasniva se na praksi Evropske unije i država regiona koje su uspele da spreče ili drastično smanje količine otpadnog ulja, antifriza i ostalog opasnog otpada koji završava u vodotocima, vazduhu i zemljištu. U Srbiji se, međutim, ta veza između propisa i stvarnosti na terenu i dalje ne vidi, a ukoliko Nacrt uđe u skupštinsku proceduru u obliku koji je prezentovan, bojimo se da će situacija biti samo gora, – kaže Aleksandra Đurišić, menadžerka Udruženja autoservisi Srbije.
Trovanje bez kontrole

Prema zvaničnim podacima, od oko 40.000 tona motornog ulja koliko se godišnje stavi na tržište Srbije, sakupi se svega nekoliko procenata otpadnog motornog ulja. Ostatak završava u kanalima, rekama, u zemlji, a najčešće kao energent u pećima bez ikakve kontrole.
– To nije statistika. To je voda koja stiže u naša domaćinstva. To je zemlja na kojoj proizvodimo hranu. To su deca koja rastu u sredini u kojoj opasni otpad ulazi u sve pore života, – upozorava Đurišić.
Jedan od ključnih predloga Udruženja bio je uvođenje kategorije „malih generatora opasnog otpada“, odnosno olakšanog režima za male servise koji ne proizvode, već samo preuzimaju otpad koji nastaje upotrebom vozila. Međutim, ovaj predlog je odbijen uz obrazloženje da su autoservisi „proizvođači otpada“.
Ko proizvodi otpad?
– Ovo jednostavno nije tačno. Mi ne proizvodimo otpad. Otpad se proizvodi vožnjom, korišćenjem vozila. Kada nam vozilo stigne, mi otpad samo razdvajamo, skladištimo i predajemo ovlašćenim operaterima, i to ako imamo sreće da neko uopšte želi da ga preuzme od nas, jer smo „mali i neisplativi“. Zbog pogrešnog poimanja termina „proizvođač“, na nas padaju obaveze i troškovi koji ne bi trebalo da budu naši, – pojašnjava Đurišić. – Umesto da budemo prepoznati kao važan činilac u lancu pravilnog upravljanja opasnim otpadom, kao neko ko sprečava da on završi u prirodi, pa samim tim i dodatno motivisani da se uključimo i sistem zbrinjavanja, visoki troškovi zbrinjavanja, komplikovane procedure i nesrazmerne kazne samo demotivišu i teraju majstore na rad na crno, – dodaje ona.

Drugi naš ključni predlog odnosio se na ograničenje prodaje motornih ulja, akumulatora, filtera i antifriza fizičkim licima, kako bi se sprečilo da opasan otpad nastavi da se stvara van sistemskih tokova. Ministarstvo je ovaj predlog odbilo, uz obrazloženje da „zakon ne može da ograniči poslovanje privrednih subjekata“.
– Taj argument je potpuno neosnovan, jer je država već ograničila prodaju fluorovanih gasova kroz sistem Sertifikata B i registar pravnih lica koja mogu da kupuju kontrolisane gasove. Trgovci su obavezani da ove gasove prodaju samo registrovanim subjektima. Dakle, mehanizam već postoji i dokazano funkcioniše. Pitanje je samo zašto nema iste volje kada se radi o otpadnim uljima, antifrizima i filterima, iako su zvanični podaci Agencije za zaštitu životne sredine o količinama zbrinutog opasnog otpada poražavajući? – kaže Đurišić.
Šta bi Srbija dobila ako se naši predlozi usvoje
Ako bi se predložena rešenja primenila, mogao bi jasno i precizno da se prati tok opasnog otpada. Država bi dobila kontrolu nad tim tokovima, a neformalni sektor bi se postepeno smanjio jer bi nelegalni servisi izgubili mogućnost da legalno kupuju ulja i delove bez registracije. Samo od registracije 4.500 do 6.000 nelegalnih radionica, koliko ih ima prema našim procenama, budžet Srbije bi godišnje prihodovao između 30 i 50 miliona evra kroz poreze i doprinose.
Tužna statistika – cena nebrige
Srbija je godinama među prvima u Evropi po broju prevremenih smrti zbog zagađenja vazduha, a prema podacima SZO prva u Evropi po smrtnosti od raka pluća uzrokovanog zagađenjem. Korišćenje otpadnog ulja kao energenta direktno oslobađa PM 2.5 i PM 10 čestice, kao i policiklične aromatične ugljovodonike (PAH jedinjenja) – supstance koje su zvanično klasifikovane kao kancerogene. U zimskim mesecima, u mnogim manjim gradovima i prigradskim naseljima, upravo je sagorevanje otpadnog ulja u pećima i kotlovima glavni uzrok zagađenja vazduha. To je tiha ekološka katastrofa koja traje decenijama, a mi i dalje nemamo sistem koji je u stanju da je spreči. Stiče se utisak da za državu i širu javnost nije tema da svi zajedno ne činimo dovoljno.
Ukinuli Zeleni fond
Ključni problem ostaje nepostojanje Zelenog fonda, mada je to eksplicitna preporuka Evropske unije i osnovni mehanizam za finansiranje upravljanja otpadom u većini evropskih država.
– Bez Zelenog fonda, ovaj sistem nema izvor finansiranja. Onda trošak završava na pogrešnom mestu, na kraju lanca, na malim privrednicima. To mnoge tera na rad na crno i dodatno pogoršava pitanje opasnog otpada, – ističe Đurišić. – Mi ne tražimo poseban tretman, niti bilo kakve privilegije, – zaključuje ona. – Tražimo samo da prestanemo da se pravimo da imamo sistem, već da zaista uspostavimo sistem koji štiti životnu sredinu, važi za sve i motiviše one koji rade po zakonu.“
APEL MINISTARSTVU
Udruženje autoservisi Srbije upućuje javni apel Ministarstvu zaštite životne sredine: Srbiji nisu potrebne kozmetičke izmene Zakona, već rešenja koja će sprečiti da zemlja bude zatrpana svim mogućim vrstama opasnog i neopasnog otpada. Potreban nam je sistem koji stvarno funkcioniše, a ne sistem koji se samo formalno poziva na evropsku praksu.
putem kontakt formulara
Polovna vozila
Neće više biti tehničkog pregleda “Kod Žmurića”
U toku je priprema uvođenja daljinske kontrole tehničkih pregleda koja će onemogućiti malverzacije i prolazak vozila sa neispravnim kočnicama i sistemima za obradu izduvnih gasova. Očekuje se da takozvani Centralni informacioni sistem tehničkih pregleda (CISTEP) bude u funkciji tokom iduće godine, čime će se steći uslovi za novi način kontrole provere tehničke ispravnosti vozila.
putem kontakt formulara
Polovna vozila
Da li nas čeka nova rampa na tehničkim pregledima i kako da je premostimo?
Ukoliko od 5. jula bude počela da važi odredba Pravilnika o podeli motornih vozila i tehničkim uslovima koja glasi da se vozila koja su proizvedena sa katalizatorom ne mogu koristiti ako im taj uređaj nije ispravan, mnogi automobili u Srbiji neće moći legalno da prođu tehnički pregled. Da li vozači treba da se nadaju novom odlaganju ovog pravila, čija je primena već više puta prolongirana ili im je pametnije da počnu da razmišljaju o rešavanju eventualnih problema sa izduvnim gasovima. Popravka sistema za obradu izduvnih gasova ne mora da bude skupa, a evo prilike da se obavi uz popust…
putem kontakt formulara
-
Info28.12.2025 agoIstina o novim kamerama za automatsko otkrivanje saobraćajnih prekršaja
-
Saobraćaj08.12.2024 agoGde sve policijske kamere snimaju prekršaje u Srbiji
-
Info23.10.2024 agoGde se sve meri prosečna brzina
-
Info27.01.2025 agoKako se postaje oldtajmer u Srbiji, koliko košta i kakve su olakšice na tehničkim pregledima
-
Propisi i kazne07.10.2024 agoSve o probnim vozačkim dozvolama
-
Polovna vozila01.01.2025 agoOvo su najpozudaniji polovni SUV modeli stari sedam godina
-
Info17.03.2025 agoProdužen rok za legalizaciju traktora i prikolica
-
Propisi i kazne14.10.2024 agoPropusti pešaka ili plati kaznu

