U novom sistemu semafora, vozači više nemaju najavu u obliku trepćućeg zelenog svetla pre nego što se upali žuto, ali evo zašto je to, u stvari, dobro iako mnoge nervira
Taman kada smo se navikli na trepćuće zeleno koje nam najavljuje da će se za četiri sekunde upaliti žuto i daje vremena da odlučimo hoćemo li da dodamo gas i prođemo, ili da se zaustavimo ako nismo dovoljno blizu semafora, stigla je modernizacija koja nas polako lišava ove pogodnosti. Sve je manje raskrsnica sa ovakvim signalom na semaforima, a razlog za njegovo ukidanje i prelazak na sistem gde se odmah pali žuto, ima veze sa unapređenjem semaforske signalizacije i povećanjem efikasnosti i bezbednosti u saobraćaju. Ova promena dolazi kao deo projekta adaptibilnog upravljanja svetlosnom signalizacijom, koji ima za cilj poboljšanje protoka saobraćaja i smanjenje neiskorišćenog vremena na raskrsnicama.
Kako funkcionišu novi semafori
Novi semafori, posebno oni sa detektorskim radom, reaguju na prisustvo vozila u realnom vremenu, prilagođavajući dužinu trajanja zelenog svetla u zavisnosti od broja vozila na prilazu raskrsnici. Sistem putem detektora registruje prisustvo automobila, a na osnovu toga određuje koliko dugo će trajati zeleni signal. Ako sistem detektuje da nema vozila na prilazu, prelazi na žuto i crveno svetlo kako bi omogućio prelaz vozila sa drugih smerova. Uklanjanjem trepćućeg zelenog se sprečava gubitak vremena na prilazima gde je tok vozila opao. Raniji sistem sa trepćućim zelenim bi, u tom slučaju, bespotrebno produžio trajanje signala i usporio protok saobraćaja, dok novi sistem odmah prelazi na žuto svetlo, smanjujući kašnjenja. Drugim rečima, ovi novi pametni semafori vas neće terati da u pola noći kada nema nigde nikoga stojite kao pečurka čekajući zeleno, već će ga brzo uključiti čim nagazite točkovima na indukcionu petlju u asfaltu i tako prijavite svoje prisustvo na semaforu.
Da li je ovaj sistem bezbedniji?
Na prvi pogled, vozači smatraju da je trepćuće zeleno korisno jer ih unapred upozorava da će se promeniti signal, čime smanjuje mogućnost iznenađenja i naglog kočenja. Međutim, stručnjaci tvrde da trepćuće zeleno često dovodi do opasnog ponašanja vozača. Neki vozači ubrzavaju kako bi prošli pre nego što se upali žuto, dok drugi usporavaju, stvarajući potencijalne rizike od sudara zbog neusklađenog ponašanja u saobraćaju. Novi sistem sa direktnim prelaskom na žuto svetlo smanjuje takve varijacije u ponašanju i povećava predvidljivost, što doprinosi bezbednosti.
Šta je zaštitno vreme za pešake?
Zaštitno vreme za pešake je period tokom kojeg je pešacima garantovano bezbedno vreme za prelazak raskrsnice. Ovaj interval je osmišljen tako da pešaci mogu preći ulicu pre nego što se automobilima dozvoli da krenu u suprotnom smeru i određuje se na osnovu prosečne brzine kretanja pešaka i širine ulice koju treba preći, kao i dodatnog vremena za ranjivije grupe (deca, stariji ili osobe sa invaliditetom). Smatra se da brzina kretanja pešaka iznosi od 1,2 do 1,5 metara u sekundi, ili na 1,0 m/s za pomenute kategorije.
Sve u svemu, iako bismo voleli da nam zeleno trepće one četiri sekunde pre nego što se upali žuto, ova promena u signalizaciji, uz uvođenje adaptibilnog upravljanja i detektorskog rada, ima za cilj povećanje efikasnosti saobraćaja, smanjenje zastoja, ali i povećanje bezbednosti svih učesnika u saobraćaju, uključujući pešake.
Postavite pitanje u vezi sa ovim tekstom ili predložite temu kojom želite da se bavimo putem kontakt formulara
Odličan tekst. Sad mi je jasno ono što je strašno počelo da me nervira što ukidaju trepćuće zeleno taman kada sam se navikao na njega. Hvala autoinfo na super objašnjenju
Ivan Stević, četvorostruki učesnik Olimpijskih igara i nekadašnji selektor biciklističke reprezentacije Srbije, ocenio je kampanju kao vrlo uspešnu
Kampanja „Da li me vidiš? Bezbedno na dva točka!”, koju je organizovala Agencija za bezbednost saobraćaja, uspešno je privedena kraju. Na završnoj konferenciji u Zavodu za sport i medicinu sporta u Beogradu ocenjeno je da su osnovni ciljevi postignuti, a to su unapređenje bezbednosti dece biciklista, podizanje svesti o rizicima kojima su izložena u saobraćaju i razvijanje znanja, veština i odgovornih navika neophodnih za njihovo bezbedno učešće u saobraćaju.
Još jednom je ukazano na značaj sistematskog saobraćajnog obrazovanja od najranijeg uzrasta, kao i na neophodnost zajedničkog delovanja institucija, obrazovnih ustanova, roditelja i svih učesnika u saobraćaju u stvaranju bezbednijeg okruženja za decu.
Posebno je naglašeno da bicikl za decu predstavlja mnogo više od igre, zabave i rekreacije. On je često jedan od prvih načina samostalnog kretanja i važan korak ka aktivnom učešću u saobraćaju. Upravo zbog toga, neophodno je da deca razumeju pravila koja se odnose na bicikliste, značaj upotrebe zaštitne kacige, ispravnosti bicikla, vidljivosti u saobraćaju i poštovanja drugih učesnika.
Istovremeno, istaknuto je da bezbednost dece biciklista ne zavisi isključivo od njihovog znanja i ponašanja. Odgovornost je i na odraslima, posebno vozačima motornih vozila, koji moraju da pokažu dodatnu pažnju, strpljenje i razumevanje prema najmlađima. Deca, zbog svog uzrasta i nedovoljno razvijene sposobnosti procene rizika, predstavljaju posebno osetljivu kategoriju učesnika u saobraćaju.
Jedan od najznačajnijih trenutaka završne konferencije bila je svečana dodela nagrada pobednicima foto-konkursa, organizovanog u okviru kampanje „Da li me vidiš? Bezbedno na dva točka!“.
Kroz fotografiju, kao snažno sredstvo vizuelne komunikacije, učesnici konkursa imali su priliku da prikažu značaj bezbednog učešća dece biciklista u saobraćaju i skrenu pažnju javnosti na važnost njihove vidljivosti, zaštite i odgovornog ponašanja svih učesnika u saobraćaju.
Nagrađene fotografije predstavljaju doprinos širenju poruke kampanje, podsećajući da bezbednost dece na dva točka nije samo pitanje poznavanja pravila, već i pažnje, razumevanja i odgovornosti celokupne zajednice.
Svečanom dodelom nagrada Agencija za bezbednost saobraćaja istakla je značaj kreativnog pristupa prevenciji i uključivanja javnosti u promovisanje saobraćajne kulture, sa posebnim fokusom na zaštitu najmlađih učesnika u saobraćaju.
Kampanja „Da li me vidiš? Bezbedno na dva točka!“ zasnovana je na uverenju da se bezbedno ponašanje u saobraćaju ne stiče samo poznavanjem propisa, već i kontinuiranim obrazovanjem, praktičnim iskustvom i razvijanjem svesti o sopstvenoj i tuđoj odgovornosti.
Agencija za bezbednost saobraćaja nastaviće da sprovodi preventivno-edukativne aktivnosti usmerene na zaštitu najmlađih učesnika u saobraćaju. Akcenat će biti na razvijanje bezbednih navika, podizanje svesti o rizicima i jačanje odgovornosti svih učesnika u saobraćaju.
Postavite pitanje u vezi sa ovim tekstom ili predložite temu kojom želite da se bavimo putem kontakt formulara
Nažalost, jedan od najopasnijih ako ne i najopasniji prekršaj sve češće se ponavlja i na našim autoputevima
Sve češća pojava vožnje u suprotnom smeru na autoputevima u Srbiji izazvala je opravdanu zabrinutost vozača i javnosti. Zbog opasnosti koju ovakvi potezi nose, istražili smo u Upravi saobraćajne policije na koji način se ovi teški prekršaji kažnjavaju. Evo šta smo saznali i šta nam je činiti ukoliko primetimo nekog od takvih samoubica.
Prema informacijama iz policije, visina i vrsta kazne zavise od konkretnih okolnosti pod kojima je ovaj, po život opasni prekršaj napravljen.
Zakon pravi jasnu razliku između vozača koji su slučajno pogrešili i onih koji svesno i u kontinuitetu voze u kontra smeru. Upravo od toga zavisi i visina kazne koja se izriče u ovakvim situacijama.
Slučajna greška ili namerna vožnja u suprotnom smeru?
Slučajno pogrešno uključenje: Ukoliko se vozač pogrešno uključi na autoput zbog sopstvene nesmotrenosti, pa ubrzo shvati grešku i bezbedno se okrene ili zaustavi, prekršaj se tretira znatno blaže. U tom slučaju, biće kažnjen kao za vožnju u zabranjenom smeru u običnoj jednosmernoj ulici. Znači 10.000 do 20.000 dinara i dva kaznena poena.
Kontinuirana vožnja u kontra smeru: Ako vozač svesno i nastavi da vozi suprotnom trakom autoputa, policija i sudovi ovaj postupak kvalifikuju kao nasilničku vožnju. Reč je o grubom kršenju saobraćajnih propisa prilikom kojeg se ne pokazuje obzir prema ostalim učesnicima u saobraćaju.
Kolike su kazne za nasilničku vožnju na autoputu?
Ukoliko se vožnja u kontra smeru okarakteriše kao nasilnička vožnja, zakonom su predviđene izuzetno rigorozne sankcije:
Novčana kazna: Od 120.000 do 140.000 dinara.
Zatvorska kazna: Od 30 do 60 dana zatvora (ili rad u javnom interesu od 240 do 360 sati, mada se sudovi u poslednje vreme sve češće odlučuju za zatvorske kazne).
Oduzimanje vozačke dozvole: Zabrana upravljanja vozilom u trajanju od najmanje devet meseci.
Kazneni poeni: 15 kaznenih poena.
Da li su sankcije dovoljno oštre?
Iako su propisane kazne visoke, postavlja se pitanje da li su one dovoljne za prekršaj koji direktno ugrožava ljudske živote. Stručnjaci iz oblasti saobraćaja otvaraju i pitanje lekarskih pregleda – da li bi vozači koji naprave ovakav prekršaj morali proći vanredni zdravstveni i psihološki pregled kako bi se utvrdilo da li su uopšte sposobni za dalju vožnju.
Šta uraditi ako primetite vozilo u kontra smeru?
Ako tokom vožnje na autoputu primetite automobil koji se kreće u suprotnom smeru:
Odmah smanjite brzinu i sklonite se u krajnju desnu (zaustavnu) traku.
Uključite sva četiri pokazivača pravca.
Čim budete u bezbednoj poziciji, obavestite policiju na broj 192.
Postavite pitanje u vezi sa ovim tekstom ili predložite temu kojom želite da se bavimo putem kontakt formulara
Dejan
06.10.2024 at 16:24
Odličan tekst. Sad mi je jasno ono što je strašno počelo da me nervira što ukidaju trepćuće zeleno taman kada sam se navikao na njega. Hvala autoinfo na super objašnjenju