Info
Rešen problem legalizacije električnih bicikala
Problem legalizacije električnih bicikala, koji po novim propisima ne mogu biti svrstani u bicikle, rešen je na sličan način kao i sa električnim trotinetima. Razlika je samo u tome što trotineti koji imaju jače motore od zakonom predviđenih 600 vati, još uvek ne mogu da se legalizuju, a bicikli sa elektromotorima od preko 0,2 kW mogu.
Za koja električna vozila važi nova uredba?
Vlada je donela Uredbu o posebnim uslovima za identifikaciju i registraciju vozila sa dva točka i elektromotorom koja imaju pedale i mesto za sedenje. Ta uredba odnosi se na vozila koja su fabrički proizvedena i uvezena u Srbiju, ili fabrički sklopljena u zemlji najkasnije do 28. avgusta 2026. godine, a za koja nije utvrđeno kojoj vrsti pripadaju.
Kako se dobija nalepnica za električni bicikl?
Vlasnici će imati mogućnost da utvrde tehničke karakteristike vozila i od Agencije za bezbednost saobraćaja dobiju odgovarajuću nalepnicu i uverenje. Na nalepnici će Rok za podnošenje zahteva ističe 1. februara iduće godine, a svi detalji biće objavljeni na sajtu Agencije za bezbednost saobraćaja. Ukratko, na ovaj način će biti rešen problem legalizacije električnih bicikala koji su legalno kupljeni, a onda je njihova upotreba zabranjena.
Kada električni bicikl ne može da dobije nalepnicu?
Ukoliko vozilo bude okarakterisano kao moped ili motocikl, moći će da se obavi tehnički pregled i registracija. Međutim, ukoliko tehničke karakteristike ne mogu da budu utvrđene, nalepnica neće biti izdata.
Fizičko lice koje prvi put podnosi zahtev biće oslobođeno plaćanja troškova za izdavanje nalepnice i uverenja o tehničkim karakteristikama.
Šta treba od dokumenata?
Zahtev za utvrđivanje tehničkih karakteristika podnosi se Agenciji za bezbednost saobraćajaj. Uz zahtev je potrebno priložiti:
- Fotokopiju lične karte ili očitanu lična kartu, odnosno dokaz o upisu u registar za pravna lica i preduzetnike
- Popunjenu i potpisanu izjavu o vlasništvu i dokumentaciji vozila
- Dokaz o plaćenim troškovima, osim kada je vlasnik oslobođen plaćanja
- Tehničku dokumentaciju iz koje se mogu utvrditi marka i oznaka vozila, snaga elektromotora, najveća brzina, najveća dozvoljena masa i masa praznog vozila.
putem kontakt formulara
Info
U Čačku otvoren novi Volkswagen prodajno-servisni centar
U Čačku je otvoren novi, savremeni prodajno-servisni centar brenda Volkswagen, koji se prostire na 1.617 m2 površine. Za to je zaslužna firma Lakeauto, dugogodišnji partner nemačkog automobilskog giganta.
U saopštenju kompanije Porše SCG, navodi se da je centar projektovan u skladu sa najvišim globalnim standardima brenda. Savremeno je opremljen, a servisni prostor zauzima 700 m² i omogućava istovremeni prijem većeg broja vozila. Za rad u novom objektu angažovan je tim od 22 stručnjaka, uključujući sertifikovane prodajne savetnike i servisne tehničare.

Tokom više od tri decenije pstojanja preduzeće Lakeauto izgradilo je poverenje korisnika pružajući kvalitetnu i stručnu podršku tokom celog životnog ciklusa vozila. Nova investicija predstavlja nastavak razvoja uz podršku Porsche Srbija i Crna Gora, generalnog uvoznika vozila marki Volkswagen i Volkswagen privredna vozila, koji kontinuirano podstiče ulaganja i unapređenje standarda svoje ovlašćene partnerske mreže.
Kristina Zajić, direktorka Lakeauto, istakla je da novi centar ima veliki značaj za budućnost. Kako je navela, investicija je rezultat dugoročne vizije i opredeljenja da se klijentima u Srbiji obezbedi još kvalitetnija, dostupnija i savremenija usluga.
putem kontakt formulara
Info
Završena kampanja „da li me vidiš? Bezbedno na dva točka!”
Kampanja „Da li me vidiš? Bezbedno na dva točka!”, koju je organizovala Agencija za bezbednost saobraćaja, uspešno je privedena kraju. Na završnoj konferenciji u Zavodu za sport i medicinu sporta u Beogradu ocenjeno je da su osnovni ciljevi postignuti, a to su unapređenje bezbednosti dece biciklista, podizanje svesti o rizicima kojima su izložena u saobraćaju i razvijanje znanja, veština i odgovornih navika neophodnih za njihovo bezbedno učešće u saobraćaju.
Još jednom je ukazano na značaj sistematskog saobraćajnog obrazovanja od najranijeg uzrasta, kao i na neophodnost zajedničkog delovanja institucija, obrazovnih ustanova, roditelja i svih učesnika u saobraćaju u stvaranju bezbednijeg okruženja za decu.
Posebno je naglašeno da bicikl za decu predstavlja mnogo više od igre, zabave i rekreacije. On je često jedan od prvih načina samostalnog kretanja i važan korak ka aktivnom učešću u saobraćaju. Upravo zbog toga, neophodno je da deca razumeju pravila koja se odnose na bicikliste, značaj upotrebe zaštitne kacige, ispravnosti bicikla, vidljivosti u saobraćaju i poštovanja drugih učesnika.
Istovremeno, istaknuto je da bezbednost dece biciklista ne zavisi isključivo od njihovog znanja i ponašanja. Odgovornost je i na odraslima, posebno vozačima motornih vozila, koji moraju da pokažu dodatnu pažnju, strpljenje i razumevanje prema najmlađima. Deca, zbog svog uzrasta i nedovoljno razvijene sposobnosti procene rizika, predstavljaju posebno osetljivu kategoriju učesnika u saobraćaju.
Jedan od najznačajnijih trenutaka završne konferencije bila je svečana dodela nagrada pobednicima foto-konkursa, organizovanog u okviru kampanje „Da li me vidiš? Bezbedno na dva točka!“.
Kroz fotografiju, kao snažno sredstvo vizuelne komunikacije, učesnici konkursa imali su priliku da prikažu značaj bezbednog učešća dece biciklista u saobraćaju i skrenu pažnju javnosti na važnost njihove vidljivosti, zaštite i odgovornog ponašanja svih učesnika u saobraćaju.
Nagrađene fotografije predstavljaju doprinos širenju poruke kampanje, podsećajući da bezbednost dece na dva točka nije samo pitanje poznavanja pravila, već i pažnje, razumevanja i odgovornosti celokupne zajednice.

Svečanom dodelom nagrada Agencija za bezbednost saobraćaja istakla je značaj kreativnog pristupa prevenciji i uključivanja javnosti u promovisanje saobraćajne kulture, sa posebnim fokusom na zaštitu najmlađih učesnika u saobraćaju.
Kampanja „Da li me vidiš? Bezbedno na dva točka!“ zasnovana je na uverenju da se bezbedno ponašanje u saobraćaju ne stiče samo poznavanjem propisa, već i kontinuiranim obrazovanjem, praktičnim iskustvom i razvijanjem svesti o sopstvenoj i tuđoj odgovornosti.
Agencija za bezbednost saobraćaja nastaviće da sprovodi preventivno-edukativne aktivnosti usmerene na zaštitu najmlađih učesnika u saobraćaju. Akcenat će biti na razvijanje bezbednih navika, podizanje svesti o rizicima i jačanje odgovornosti svih učesnika u saobraćaju.
putem kontakt formulara
Info
Hibridi osvojili 44,5% tržišta: Dizelaši sve dalje od srpskih kupaca
Tržište novih vozila u Srbiji u prvih devet meseci 2026. godine potvrđuje snažan i kontinuiran rast. Prve registracije novih vozila dostigle su 33.448 jedinica, što je za 5.922 (21,51%) više nego u istom periodu prošle godine. To je porast od 23,15 odsto.
Od januara do septembra ove godine prvi put je registrovano 29.517 automobila – za 5.549 više nego u prvih devet meseci 2025. godine. Najviše prvih registracija kod putničkih automobila imala je Škoda – 5.819. Drugo i treće mesto zauzimaju Tojota (3.905) i BYD (1.499). Zatim slede: Folksvagen – 1.480, Reno – 1.470, Hjundai – 1.373, BMW – 1.278, Čeri – 1.217, Dačija – 1.057 i Fijat – 1.052.
Tržište lakih komercijalnih vozila u Srbiji u prvih devet meseci 2026. godine poraslo je za 3,69 odsto. Prvi put je registrovano 3.931 vozilo, što je za 140 više nego u istom periodu 2025. godine. Najprodavaniji brend je Fijat – 552 jedinice ispred Pežoa (505) i Folksvagena (504). Slede: Škoda – 386, Foton – 368, , Tojota – 286, Ford – 268, Reno – 223, Opel – 162 i Mercedes-Benz – 142.
Putnička vozila
Najviše putničkih vozila u ovom periodu prvi put je registrovano sa benzinskim pogonom – 11.929. To predstavlja povećanje od 5,87 odsto u odnosu na prvih devet meseci 2025. godine. Tržišni udeo benzinaca iznosi 40,41 odsto.
Hibridna vozila sa pogonom benzin–struja zauzimaju 38,37 odsto tržišta, sa prvi put registrovanih 11.325 jedinica, što predstavlja rast od čak 60,48 odsto! U prvih devet meseci prošle godine prvi put je registrovano 7.057 automobila sa ovim pogonom, a ove godine 11.325.
Kada tome dodamo i hibridna vozila sa pogonom dizel–struja, kojih je u prvih devet meseci ove godine prvi put registrovano 1.816 i koja zauzimaju 6,15 odsto tržišta, dolazimo do podatka da su putnička vozila sa hibridnim pogonom zauzela ukupno 44,52 odsto tržišta.
Podatak da je u ovom periodu prvi put registrovano 1.166 potpuno električnih automobila (u periodu januar–septembar prošle godine 298. To predstavlja rast od 291,28 odsto), sa tržišnim udelom od 3,95 odsto. Skoro polovina (48,47 odsto) novih putničkih vozila isporučenih kupcima bila je „elektrifikovana“.
Jasno je da vozila sa dizel motorima gube tržišnu utakmicu. U prvih devet meseci ove godine za ovaj pogon odlučilo se 2.746 kupaca. Tržišni udeo dizelaša pao je na 9,30 odsto. U istom periodu 2025. godine prodato je 3.135 vozila sa dizel motorima. Godišnji pad iznosi 12,41 odsto.
Vozila sa pogonom benzin–gas, sa prvi put registrovanom 461 jedinicom, zauzimaju 1,56 odsto tržišta. Prošle godine u istom periodu prodato je 476 vozila sa ovim pogonom, što predstavlja pad od 3,15 odsto.
Laka komercijalna vozila
Najveći tržišni udeo među lakim komercijalnim vozilima u prvih devet meseci ove godine pripao je dizelašima – 69,83 odsto, sa 2.745 isporučenih jedinica. Ipak, i ovaj segment tržišta beleži pad od 6,19 odsto. U isto vreme prošle godine prvi put ih je egistrovano 2.926 sa dizel motorima.
Benzinci beleže rast od 25,69 odsto, sa 499 prvi put registrovanih jedinica u periodu januar–septembar ove godine, naspram 397 u istom periodu prošle godine. Tržišni udeo ovih vozila iznosi 12,69 odsto.
Na trećem mestu nalaze se potpuno električna laka komercijalna vozila, sa 461 isporučenom jedinicom. Ona zauzimaju 11,73 odsto tržišta.
Hibridnih vozila sa pogonom benzin–struja prvi put je registrovano 62, a sa pogonom dizel–struja 51, pa hibridi ukupno zauzimaju 2,88 odsto tržišta.
Vozila sa pogonom benzin–gas zauzimaju 2,80 odsto tržišta, sa 110 prvi put registrovanih jedinica. Ona beleže godišnji pad od 58,65 odsto.
Motocikli
Motocikli sa benzinskim pogonom dominiraju tržištem. Prvi put je registrovano 8.648, dok su sa dizel motorima registrovana četiri motocikla, sa pogonom na mešavinu goriva šest, a sa električnim pogonom 13.
Zanimljivosti
Tržište motocikala u Srbiji raste velikom brzinom. Prošle godine u prvih devet meseci prvi put je registrovano je 6.338 motocikala, a ove godine 8.671, što predstavlja rast od čak 36,81 odsto.
putem kontakt formulara
-
Info28.12.2025 agoIstina o novim kamerama za automatsko otkrivanje saobraćajnih prekršaja
-
Saobraćaj08.12.2024 agoGde sve policijske kamere snimaju prekršaje u Srbiji
-
Info27.01.2025 agoKako se postaje oldtajmer u Srbiji, koliko košta i kakve su olakšice na tehničkim pregledima
-
Info23.10.2024 agoGde se sve meri prosečna brzina
-
Propisi i kazne07.10.2024 agoSve o probnim vozačkim dozvolama
-
Polovna vozila01.01.2025 agoOvo su najpozudaniji polovni SUV modeli stari sedam godina
-
Propisi i kazne14.10.2024 agoPropusti pešaka ili plati kaznu
-
Info17.03.2025 agoProdužen rok za legalizaciju traktora i prikolica

