Saobraćaj
Mnogi poginuli jer nisu hteli pojas!
Na redovnom sastanku subjekata zaduženih za sprovođenje nacionalne Strategije bezbednosti saobraćaja, osim analize postignutih rezultata, izneti i šokantni podaci o jednom od glavnih razloga velike smrtnosti u saobraćajnim nezgodama na putevima u Srbiji
Poslednjeg dana oktobra, Agencija za bezbednost saobraćaja organizovala je na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu radni sastanak na kojem su učestvovali svi relevantni subjekti za sprovođenje nacionalne Strategije bezbednosti saobraćaja za period od 2023. do 2030. godine. Podsećamo, glavni ciljevi ove strategije su da se broj poginulih i teško povređenih lica smanji za polovinu u odnosu na 2019. godinu i da 2030. godine više nemamo nijedno poginulo dete u saobraćaju.
Na sastanku je obavljena analiza sprovođenja Akcionog plana kako bi se videlo šta je sve do sada urađeno, šta nije iako je trebalo da bude i šta bi moglo da se poboljša i unapredi. U uvodnom izlaganju, Branko Stamatović, vršilac dužnosti direktora Agencije za bezbednost saobraćaja, istakao je potrebu stvaranja partnerskog odnosa među svim subjektima zaduženim za sprovođenje strategije, kako bi se zajedničkim snagama što više uradilo na postizanju zacrtanih ciljeva, uprkos statističkim podacima koji su znatno lošiji od očekivanih.
Brojke koje opominju
Profesor dr Krsto Lipovac, rukovodilac projekta „Izrada nacionalne strategije o bezbednosti saobraćaja i Akcionog plana za realizaciju strategije“, podsetio je na loše iskustvo sa prethodnom strategijom kada ništa od zacrtanih ciljeva nije ostvareno. Kritički se osvrnuo i na period od prethodne dve godine ukazavši na pogubnu statistiku o stradanjima na našim putevima, koju moramo da popravimo.

– Još prošle 2023. godine, mi smo imali čak 29 više poginulih nego što smo zacrtali ovom našom strategijom. Ove godine ponovo imamo ogroman broj žrtava i to samo za prvih devet meseci, što znači da ćemo teško moći da dostignemo planirane ciljeve, a isto važi i za broj teško povređenih. Najgore je što se nije smanjio ni broj poginule dece, nego će verovatno biti i veći nego prethodne jer je do kraja godine ostalo još tri meseca koja treba da uđu u obračun. Ako je za utehu, smanjio se broj dece koja su teško povređena u saobraćajnim nezgodama – rekao je Lipovac.
Istim vozačima tri puta oduzimali vozila
– Naši pripadnici su prošle godine otkrili 1.400.001 saobraćajni prekršaj, što je najveći broj ikada i što je za 10 odsto više nego prethodne godine. To nije nešto čime se mi dičimo, već to govori o stanju svesti naših učesnika u saobraćaju i o tome koliko još toga moramo da uradimo. I ove godine ćemo imati veliki broj otkrivenih prekršaja. Zahvaljujući primeni nove odredbe o sankcionisanju vozača koji grubo krše propise i ugrožavaju tuđu bezbednost, mi smo od 2. februara do danas, oduzeli čak 290 vozila. Nažalost, ima i 14 vozača kojima je za tih devet meseci ova kaznena mera čak po tri puta izrečena, što pokazuje da moramo mnogo da radimo na promeni stavova o učešću u saobraćaju – rekao je Slaviša Lakićević, načelnik Uprave saobraćajne policije MUP-a Srbije.
I on je, kao i dr Lipovac, istakao nedovoljno nekorišćenje sigurnosnog pojasa kao jedan od glavnih uzroka većeg broja stradalih u saobraćajnim nezgodama. Od 286 poginulih vozača prošle godine, polovina nije bila vezana u momentu saobraćajne nezgode, a od 81 poginulog putnika, čak dve trećine. Dakle, jasno je da bi mnogi od tih ljudi i danas bili živi samo da su malo ozbiljnije shvatili značaj korišćenja sigurnosnog pojasa.

Uskoro više od 1.000 km autoputa kroz Srbiju
Miroslav Alempić, pomoćnik ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, pohvalio se izgradnjom novih i rehabilitacijom starih deonica puteva, čime se značajno povećava bezbednost učesnika u saobraćaju.
– U ovom momentu se gradi preko 460 kilometara bezbednih puteva i samo ove godine biće izgrađeno i pušteno u saobraćaj 120 km brzih saobraćajnica i autoputeva. U decembru ćemo premašiti broj od 1.000 km autoputa kroz Srbiju, a uvodimo i napredne tehnologije koje će takođe doprineti većoj bezbednosti u saobraćaju. Prošle godine smo dali oko 100 miliona dinara loklanim samoupravama kroz Projekat unapređenja i modernizacije putne infrastrukture kroz naseljena mesta, a ove godine planiramo da se taj iznos udvostruči – rekao je Alempić, uz objašnjenje da država finansira najviše polovinu vrednosti svakog pojedinačnog projekta, a da ostatak treba da prikupi i obezbedi lokalna samouprava.
Promena svesti spasava živote
Ako se osvrnemo unazad da vidimo šta smo postigli za prethodne dve godine, izgleda da je sve tu osim željenih rezultata. Putevi su nam sve bolji i bezbedniji. Policija radi kao nikada do sada i kažnjava vozače koji ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju. Saobraćajni stručnjaci su napravili strategiju kojom bi trebalo da stignemo do značajnog smanjenja žrtava, ali uprkos svemu tome i dalje nam mnogo ljudi gine. Čini se da je potrebno da se promeni svest o značaju poštovanja saobraćajnih propisa da bi se broj stradalih značajnije smanjio, a jasno je da to ne ide lako.
U svakom slučaju, moramo da pokušamo jer, ukoliko pomenuti ciljevi Strategije bezbednosti saobraćaja budu ostvareni, u Republici Srbiji će biti spašeno 1.314 života među kojima 68 dečjih, a naša zemlja bi se svrstala među 10 evropskih država sa najmanjim brojem žrtava u saobraćajnim nezgodama.
putem kontakt formulara
Info
Završena kampanja „da li me vidiš? Bezbedno na dva točka!”
Kampanja „Da li me vidiš? Bezbedno na dva točka!”, koju je organizovala Agencija za bezbednost saobraćaja, uspešno je privedena kraju. Na završnoj konferenciji u Zavodu za sport i medicinu sporta u Beogradu ocenjeno je da su osnovni ciljevi postignuti, a to su unapređenje bezbednosti dece biciklista, podizanje svesti o rizicima kojima su izložena u saobraćaju i razvijanje znanja, veština i odgovornih navika neophodnih za njihovo bezbedno učešće u saobraćaju.
Još jednom je ukazano na značaj sistematskog saobraćajnog obrazovanja od najranijeg uzrasta, kao i na neophodnost zajedničkog delovanja institucija, obrazovnih ustanova, roditelja i svih učesnika u saobraćaju u stvaranju bezbednijeg okruženja za decu.
Posebno je naglašeno da bicikl za decu predstavlja mnogo više od igre, zabave i rekreacije. On je često jedan od prvih načina samostalnog kretanja i važan korak ka aktivnom učešću u saobraćaju. Upravo zbog toga, neophodno je da deca razumeju pravila koja se odnose na bicikliste, značaj upotrebe zaštitne kacige, ispravnosti bicikla, vidljivosti u saobraćaju i poštovanja drugih učesnika.
Istovremeno, istaknuto je da bezbednost dece biciklista ne zavisi isključivo od njihovog znanja i ponašanja. Odgovornost je i na odraslima, posebno vozačima motornih vozila, koji moraju da pokažu dodatnu pažnju, strpljenje i razumevanje prema najmlađima. Deca, zbog svog uzrasta i nedovoljno razvijene sposobnosti procene rizika, predstavljaju posebno osetljivu kategoriju učesnika u saobraćaju.
Jedan od najznačajnijih trenutaka završne konferencije bila je svečana dodela nagrada pobednicima foto-konkursa, organizovanog u okviru kampanje „Da li me vidiš? Bezbedno na dva točka!“.
Kroz fotografiju, kao snažno sredstvo vizuelne komunikacije, učesnici konkursa imali su priliku da prikažu značaj bezbednog učešća dece biciklista u saobraćaju i skrenu pažnju javnosti na važnost njihove vidljivosti, zaštite i odgovornog ponašanja svih učesnika u saobraćaju.
Nagrađene fotografije predstavljaju doprinos širenju poruke kampanje, podsećajući da bezbednost dece na dva točka nije samo pitanje poznavanja pravila, već i pažnje, razumevanja i odgovornosti celokupne zajednice.

Svečanom dodelom nagrada Agencija za bezbednost saobraćaja istakla je značaj kreativnog pristupa prevenciji i uključivanja javnosti u promovisanje saobraćajne kulture, sa posebnim fokusom na zaštitu najmlađih učesnika u saobraćaju.
Kampanja „Da li me vidiš? Bezbedno na dva točka!“ zasnovana je na uverenju da se bezbedno ponašanje u saobraćaju ne stiče samo poznavanjem propisa, već i kontinuiranim obrazovanjem, praktičnim iskustvom i razvijanjem svesti o sopstvenoj i tuđoj odgovornosti.
Agencija za bezbednost saobraćaja nastaviće da sprovodi preventivno-edukativne aktivnosti usmerene na zaštitu najmlađih učesnika u saobraćaju. Akcenat će biti na razvijanje bezbednih navika, podizanje svesti o rizicima i jačanje odgovornosti svih učesnika u saobraćaju.
putem kontakt formulara
Info
Vožnja u kontra smeru na autoputu: Od čega zavisi visina kazne i šta ako primetite ovakvu pojavu?
Sve češća pojava vožnje u suprotnom smeru na autoputevima u Srbiji izazvala je opravdanu zabrinutost vozača i javnosti. Zbog opasnosti koju ovakvi potezi nose, istražili smo u Upravi saobraćajne policije na koji način se ovi teški prekršaji kažnjavaju. Evo šta smo saznali i šta nam je činiti ukoliko primetimo nekog od takvih samoubica.
Prema informacijama iz policije, visina i vrsta kazne zavise od konkretnih okolnosti pod kojima je ovaj, po život opasni prekršaj napravljen.
Zakon pravi jasnu razliku između vozača koji su slučajno pogrešili i onih koji svesno i u kontinuitetu voze u kontra smeru. Upravo od toga zavisi i visina kazne koja se izriče u ovakvim situacijama.
Slučajna greška ili namerna vožnja u suprotnom smeru?
- Slučajno pogrešno uključenje: Ukoliko se vozač pogrešno uključi na autoput zbog sopstvene nesmotrenosti, pa ubrzo shvati grešku i bezbedno se okrene ili zaustavi, prekršaj se tretira znatno blaže. U tom slučaju, biće kažnjen kao za vožnju u zabranjenom smeru u običnoj jednosmernoj ulici. Znači 10.000 do 20.000 dinara i dva kaznena poena.
- Kontinuirana vožnja u kontra smeru: Ako vozač svesno i nastavi da vozi suprotnom trakom autoputa, policija i sudovi ovaj postupak kvalifikuju kao nasilničku vožnju. Reč je o grubom kršenju saobraćajnih propisa prilikom kojeg se ne pokazuje obzir prema ostalim učesnicima u saobraćaju.
Kolike su kazne za nasilničku vožnju na autoputu?
Ukoliko se vožnja u kontra smeru okarakteriše kao nasilnička vožnja, zakonom su predviđene izuzetno rigorozne sankcije:
- Novčana kazna: Od 120.000 do 140.000 dinara.
- Zatvorska kazna: Od 30 do 60 dana zatvora (ili rad u javnom interesu od 240 do 360 sati, mada se sudovi u poslednje vreme sve češće odlučuju za zatvorske kazne).
- Oduzimanje vozačke dozvole: Zabrana upravljanja vozilom u trajanju od najmanje devet meseci.
- Kazneni poeni: 15 kaznenih poena.
Da li su sankcije dovoljno oštre?
Iako su propisane kazne visoke, postavlja se pitanje da li su one dovoljne za prekršaj koji direktno ugrožava ljudske živote. Stručnjaci iz oblasti saobraćaja otvaraju i pitanje lekarskih pregleda – da li bi vozači koji naprave ovakav prekršaj morali proći vanredni zdravstveni i psihološki pregled kako bi se utvrdilo da li su uopšte sposobni za dalju vožnju.
Šta uraditi ako primetite vozilo u kontra smeru?
Ako tokom vožnje na autoputu primetite automobil koji se kreće u suprotnom smeru:
- Odmah smanjite brzinu i sklonite se u krajnju desnu (zaustavnu) traku.
- Uključite sva četiri pokazivača pravca.
- Čim budete u bezbednoj poziciji, obavestite policiju na broj 192.
putem kontakt formulara
Info
Sistem otkriva ko vozi pod zabranom!
Jedno od pitanja koje vozači često postavljaju jeste da li mogu da „prođu neprimećeno“ ako im je izrečena zabrana upravljanja vozilom.
Da li je moguće voziti pažljivo, bez prekršaja, a da vas niko ne otkrije?
Moguće je, uz malo sreće. Neki u komentarima tvrde da već dugo voze pod zabranom. Ili da znaju nekoga ko to radi. Ali rizik je jednostavno prevelik.
Kako policija otkriva vozače pod zabranom?
Saobraćajna policija u Srbiji već nekoliko godina koristi napredne sisteme za nadzor saobraćaja.
Ovi sistemi omogućavaju:
- automatsko očitavanje registarskih tablica
- proveru da li je vozilo registrovano
- proveru da li postoji potraga za vozilom
- proveru da li vlasnik ima zabranu vožnje
Drugim rečima – nije potrebno da vas policija zaustavi da bi znala sve ove informacije.
Kako funkcioniše sistem u praksi?
Specijalna oprema, koja se nalazi u mnogim patrolnim vozilima, može da prati saobraćaj u realnom vremenu.
- sistem skenira više traka odjednom
- automatski čita registarske tablice svih vozila koja prolaze
- upoređuje podatke sa centralnom bazom
Kada sistem prepozna problem – odmah signalizira policiji.
Šta se dešava ako vozite neregistrovan automobil?
U ovom slučaju policija često ne mora ni da vas zaustavi.
Snimak vozila predstavlja dovoljan dokaz za pokretanje postupka.
To znači da kazna može stići i bez direktnog kontakta sa patrolom.
Šta ako vozite pod zabranom?
Situacija je tada mnogo ozbiljnija.
Ako sistem prepozna vozilo čiji vlasnik ima izrečenu zabranu:
- policija može pokušati da zaustavi vozilo
- proverava se ko upravlja automobilom
Važno je znati da:
- nije prekršaj ako vozilom upravlja druga osoba
- ali jeste ozbiljan prekršaj ako vozi vlasnik sa zabranom
Kolike su kazne za vožnju pod zabranom?
Kazne su među najstrožima u saobraćajnom zakonu:
- 100.000 – 120.000 dinara
- 14 kaznenih poena
- 8 meseci zabrane upravljanja vozilom
Drugim rečima – rizik je ogroman.
Da li možete „proći neprimećeno“?
Mnogi vozači veruju da mogu da izbegnu kontrolu ako:
- voze pažljivo
- ne prave prekršaje
- voze samo danju
Međutim:
moderni sistemi rade automatski i konstantno – bez obzira na vaše ponašanje.
Drugim rečima, čak i ako vozite savršeno po propisima, sistem može da vas identifikuje.
Zašto je ovaj sistem uveden?
Cilj je povećanje bezbednosti u saobraćaju i efikasnije sankcionisanje prekršaja.
Poseban fokus je na:
- vozačima sa zabranom upravljanja
- neregistrovanim vozilima
- vozilima za kojima postoji potraga
Šta je najbolji savet za vozače?
Ako vam je izrečena zabrana:
nemojte voziti.
To je jedini siguran način da izbegnete ozbiljne posledice.
Privremeno odricanje od vožnje mnogo je manji problem od dodatnih kazni.
Zaključak
Tehnologija je značajno promenila način kontrole saobraćaja u Srbiji.
Danas više nije pitanje da li će vas policija zaustaviti – već da li će vas sistem prepoznati.
Vožnja pod zabranom nosi ozbiljne posledice koje se ne isplati rizikovati.
Najpametnije rešenje je jednostavno – sačekajte da zabrana istekne.
FAQ – Često postavljana pitanja
Da li policija može da otkrije vozača bez zaustavljanja?
Da, sistemi automatski prepoznaju registarske tablice i povezuju ih sa bazom podataka.
Da li mogu da vozim tuđ auto ako imam zabranu?
Ne – zabrana se odnosi na vozača, bez obzira na vozilo.
Šta ako neko drugi vozi moj auto?
To je dozvoljeno, pod uslovom da ta osoba ima važeću dozvolu i nema zabranu.
putem kontakt formulara
-
Info28.12.2025 agoIstina o novim kamerama za automatsko otkrivanje saobraćajnih prekršaja
-
Saobraćaj08.12.2024 agoGde sve policijske kamere snimaju prekršaje u Srbiji
-
Info27.01.2025 agoKako se postaje oldtajmer u Srbiji, koliko košta i kakve su olakšice na tehničkim pregledima
-
Info23.10.2024 agoGde se sve meri prosečna brzina
-
Propisi i kazne07.10.2024 agoSve o probnim vozačkim dozvolama
-
Polovna vozila01.01.2025 agoOvo su najpozudaniji polovni SUV modeli stari sedam godina
-
Propisi i kazne14.10.2024 agoPropusti pešaka ili plati kaznu
-
Info17.03.2025 agoProdužen rok za legalizaciju traktora i prikolica

